Ljetopisi su zapisi bitnijih zbivanja zabilježeni kronološki po redu događanja te su poznati i pod nazivom
kronike. Popisani analitički u obliku godine za godinu prepoznajemo ih imenom
anali. Prvi
Anali, djelo su rimskog povjesničara Tacita, a prate veći dio vladavine rimskih careva Nerona, Tiberija, Kaligule i Klaudija. U našoj povijesti značajna je srednjovjekovna kronika primorja, nazvana
Ljetopis popa Dukljanina, koju je zapisao anonimni svećenik Dukljansko-barske nadbiskupije. Hrvatska redakcija ovog ljetopisa pronađena je 22. listopada 1500 godine u domu Markovića-Kačića u našim Igranima, a može se pročitati
OVDJE.
Za naše primorje zanimljive su Bilješke iz 17. i 18. stoljeća o vremenu u Makarskoj.
Bilješke prate sve značajnije promjene vremenskih uvjeta, od višemjesečnih suša do snijega u mjesecu srpnju.
Smojin zapisničar
poščer razveseljavao nas je kronikom Naše malo misto. Od dolaska avijatičara, preko demonštracijuna i ponoćke, do šopinga u Trstu.
Imamo i mi doma našeg kroničara. Više godina moja mati vodi neke svoje zabilješke, al ih čuva u
škafetu pod ključem. Nije prihvatila moju molbu da nešto stavim na ovaj blog, braneći se da još nisu uvjeti za objavu. Vjeruje da će ih biti zanimljivije čitati sa dužim odmakom vremena. Znam samo da se zapisi sastoje iz dva dijela. Jedan opisuje obiteljske zanimljivosti i njena razmišljanja, a drugi kronološki prati dane branja i količinu ubranih maslina. Eh da je koju godinu mlađa, sigurno bi bila prava blogerica.
Ovogodišnja berba se radi rekordnog roda odužila te će biti materijala za kroniku, a i koja sličica za Pinkin blog.
Nakon duže vremena baš nešto guštam u tipkanju i bloganju. Soba topla, krevet ugodan, internet otvara i prije nego klikneš, domaća travarica pri ruci, umorne noge na stoliću, a do samo prije par dana sam uživao potpuno drugčije uvjete po buri i ledu u berbi maslina. Godina je bila rekordno rodna i trebalo je skoro dva mjeseca dok nisu sve masline pretvorene u zlatnožuto kvalitetno maslinovo ulje. Konačno se možemo malo opustiti uz popularnu sapunicu Ruža vjetrova, te Šimuna i Saru kojima će se berba maslina izgleda rastegnuti i u slijedeću godinu.
(...) Prošao je dakle prvi veliki rat
Sultana Sulejmana nisu samo okupirala osvajanja i haremske brige, kako možemo svake večeri pratiti na Tv-eju. Za njegova zemana sagrađeni su i velebni mostovi od kojih su neki proslavili graditelje toga vremena, kao stari most u Mostaru te andrićeva ćuprija na Drini. Mostovi su remek dijela arhitekture i nobelovac Andrić je to krasno opisao: 
U sklopu nadolazećih blagdana, stiže nam Sv. Nikola kojem se najviše vesele djeca jer znaju da će im "on" napuniti čizmice, a i za nas pomorce ima posebno značenje. Duboko i iskreno. Kad nam iskustvo i znanje na pučini zakažu, ostaje nam samo vjera u našeg sveca zaštitnika. E pa Sv. Niko budi uz nas i u nadolazećoj godini u danima bonaca i nevera. Također, svim Nikolama, Nikolinama, Ninama, Vladimirima i ostalim nositeljima ovog imena želim sretan imendan.
Ljetopisi su zapisi bitnijih zbivanja zabilježeni kronološki po redu događanja te su poznati i pod nazivom kronike. Popisani analitički u obliku godine za godinu prepoznajemo ih imenom anali. Prvi Anali, djelo su rimskog povjesničara Tacita, a prate veći dio vladavine rimskih careva Nerona, Tiberija, Kaligule i Klaudija. U našoj povijesti značajna je srednjovjekovna kronika primorja, nazvana Ljetopis popa Dukljanina, koju je zapisao anonimni svećenik Dukljansko-barske nadbiskupije. Hrvatska redakcija ovog ljetopisa pronađena je 22. listopada 1500 godine u domu Markovića-Kačića u našim Igranima, a može se pročitati OVDJE.
